Pogled unazad – mera ograničenja slobode kretanja migranata i tražilaca azila iz ugla standarda Evropskog suda za ljudska prava

U novom prEugovor predlogu praktične politike Grupa 484 nudi pregled ključnih mera donetih za vreme vanrednog stanja, koje su se odnosile na tražioce azila i migrante, relevantnih odredbi Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i prakse Evropskog suda za ljudska prava o mogućnosti odstupanja države ugovornice od odredaba Konvencije, kao i kratak prikaz mera koje su bile primenjene prema migrantima i tražiocioma azila u drugim zemljama Evrope u jeku krize izazvane pandemijom virusa COVID-19.

Političke izjave o „propuštanju” nekoliko desetina hiljada migranata i dešavanja na tursko-grčkoj granici obeležile su početak 2020. godine i nedvosmisleno najavile neizvesno proleće za zemlje na Zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Dok su se zemlje pripremale da preduzimu mere radi onemogućavanja ili otežavanja kretanja migranata preko granica, odnosno mere kojima se pripremaju kapaciteti u slučaju povećanog priliva migranata, otkrivanje prvih slučajeva i širenje virusa COVID-19 na tlu Evrope snažno su uticali na dinamiku migracijskog toka, ali i na uspostavljanje posebnih režima postupanja prema migrantima i tražiocima azila.

Iako je vanredno stanje ukinuto, pandemija virusa COVID-19 i dalje je prisutna kako u Republici Srbiji, tako i u drugim zemljama Evrope. Pandemija virusa nameće potrebu državama da preduzimaju različite strategije kako bi odgovorile na virus i zaštitile stanovništvo, počevši od davanja preporuka, pa sve do uvođenja rigoroznih mera, kojima se ograničavaju prava i slobode. S obzirom na to da razvoj situacije nije moguće predvideti, ne može se prenebregnuti ni mogućnost ponovne primene rigoroznih mera I ograničenja pojedinih prava i sloboda, i u tom smislu ni mogućnost uvođenja posebnih režima koji se specifično odnose na populaciju migranata i tražilaca azila.

Ne umanjujući stepen obavezanosti države standardima zaštite ljudskih prava i sloboda ni u period prvog talasa pandemije, čini se da nadležni organi moraju biti posebno, dodatno oprezni ukoliko se odluče da ponovno uvedu restriktivne mere. U tom smislu, dokument koji je pred vama pretežno je namenjen donosiocima odluka kako bi prilikom razmatranja uvođenja potencijalnih mera imali u vidu da li su i koliko su rešenja primenjena na tražioce azila i migrante za vreme vanrednog stanja usklađena sa relevantnim standardima sistema zaštite uspostavljenim pod okriljem Saveta Evrope.

U ovom dokumentu su predstavljene relevantne odredbe Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (EKLJP) i prakse Evropskog suda za ljudska prava o mogućnosti odstupanja države ugovornice od odredaba Konvencije, te standardi i stanovišta Suda koji su važni za razumevanje kvalifikacije ograničenja slobode kretanja, odnosno lišenja slobode i primene člana 5 EKLJP-a (Pravo na slobodu i bezbednost), člana 3 EKLJP-a (zabrane mučenja, nečovečnog I ponižavajućeg postupanja ), kao i pregled ključnih mera donetih za vreme vanrednog stanja, koje su se odnosile na tražioce azila i migrante. Dodatno, u dokumentu je dat i kratak prikaz mera koje su bile primenjene prema migrantima i tražiocioma azila u drugim zemljama Evrope u jeku krize izazvane pandemijom virusa COVID-19. Na kraju su data ključna zapažanja autorki.

Objavljivanje ove publikacije podržala je Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu. Stavovi izneti u ovoj publikaciji predstavljaju stavove koalicije prEUgovor i ne odražavaju nužno stavove Kraljevine Holandije.